Krešimira IV. 1075. naslijedio je Zvonimir, koji je odmah počeo rješavati problem obnove vlasti onih gradova koji su bili pod Venecijom.

    Kralj Dmitar Zvonimir dobro je procijenio tadašnju vanjskopolitičku situaciju: položaj Bizanta čija je moć slabila i Mlečana koji su se pridružili protivnicima sve jačeg papinstva. Tako je Zvonimir stao uz papu Grgura VII. (1073.-1085), prihvaćajući suvremenu doktrinu da papa ima pravo dijeliti krune i priznavati posjed zemalja.

    U rujnu 1075. papa Grgur VII. poslao je svoje legate Gebizona i Fulkona, sa glavnom svrhom da se riješi pitanje o priznanju samostalnosti jedinstvene hrvatsko-dalmatinske države. Nakon što je Dmitar Zvonimir prisegnuo da će biti vjeran podanik papi, poslanik Gebizon okrunio ga je 9. listopada 1075. u Solinu kraljevskom krunom i predao mu druge znakove kraljevske vlasti i papinsku zastavu.

    Novi kralj Dmitar Zvonimir obećao je Svetoj Stolici, da će: pomagati vjersku obnovu i braniti Crkvu, da će papi davati godišnji dar u novcu, da će paziti da se Crkvi daju prvine i desetine, da će sprječavati prodaju ljudi, štititi siromahe, udovice i siročad. Ujedno je Dmitar Zvonimir ustupio papi samostan sv. Grgura u Vrani kao hospicij za njegove poslanike.

    Tako je kralj Zvonimir, kao i neki drugi europski vladari, prihvaćanjem papinske političke doktrine, podržavanjem reformnog pokreta, te pružanjem jamstva crkvenim interesima u Hrvatskoj i obećanjem brige o vjerskom i obiteljskom životu, osigurao politički i obrambeni savez sa Svetom Stolicom, državnopravno priznanje Kraljevine Hrvatske (regnum Dalmatiae et Chroatiae) i njen stabilan međunarodni položaj.

    Kralj Zvonimir stolovao je u Kninu, a kako za njegova vladanja nije bilo većih ratovanja, ojačao je razvitak gospodarstva i kulture. Zvonimir koji je bogato darivao crkve i samostane, dao je izgraditi trobrdnu baziliku u biskupiji kraj Knina, a od svih njegovih darova najpoznatiji je dar samostanu sv. Lucije u Baškoj na otoku Krku. Naime redovnici su oko god. 1100. dali uklesati glagoljicom opis darivanja na Bašćansku ploču, na kojoj se spominje ime kralja Zvonimira.

    Zvonimir je bio oženjen Jelenom, sestrom ugarskog kralja Ladislava. Imao je sina Radovana koji je mlad umro, pa su Hrvati na prijestolje doveli Stjepana II., sinovca kralja Krešimira IV. Hrvatski narod dugo je pamtio mir koju je ostvario kralj Zvonimir, a sve do 1527. govorilo se na saboru u Cetinu, da je hrvatski narod za njegova vremena bio svoj na svome.