Cara Karla Velikog, naslijedio je god. 814. Ludovik Pobožni. U Panonskoj Hrvatskoj tada vlada knez Ljudevit, a u Dalmatinskoj knez Borna. Za vrijeme slabe vladavine cara Ludovika, podivljali su franački plemići koji su pljačkali i mučili narod. Najgori je bio markgrof Kadaloh, čiji su vojnici počinili okrutne zločine nad panonskim Hrvatima.

    Nakon žalbe Ludoviku god. 818. koji ništa nije poduzeo, a na poticaj Bizanta Ljudevit diže ustanak protiv franačke vlasti. Godine 819. nakon što je razbio markgrofa Kadoloha, Ljudevit se pokušao nagoditi s carem, ali je ovaj odbio njegove uvjete. Rat se nastavio, a knezu Ljudevitu su se pridružili Slovenci i Timočani, ali ne i Borna. Naime, Borni je tada bila potrebna franačka pomoć jer je pokušavao urediti granice između Dalmatinske Hrvatske i bizantskih gradova u Dalmaciji, što je imalo za posljedicu da su kasnije i ratovali jedan protiv drugoga.

    Usprkos teškom porazu 819. Franci su i dalje napadali Ljudevita 820. i 821., ali ga nisu uspjeli svladati. Tek iduće godine Ljudevit se pred desetom franačkom vojskom povukao, te se sklonio u Srbiju kod nekog župana. Nedugo zatim Ljudevit je likvidirao dotičnog župana koji ga je naumio predati Francima, napušta Srbiju i sklanja se u Dalmatinsku Hrvatsku kod Bornina ujaka Ljudemisla, koji ga je kasnije na zahtjev Franaka dao podmuklo ubiti.

    Ljudevitovom smrću završila je prva velika borba Hrvata za neovisnost i slobodu, pa stoga možemo ustvrditi da je on  jedna od najznačajnijih osoba stare hrvatske povijesti.

    Kasnija predaja u Hrvata, kako ju je bizantski car Konstantin Porfirogenet zabilježio polovinom X. st., nije se sjećala više nesretnog junaka Ljudevita. Naime, Hrvati X. st. nisu mogli vjerovati u takav slijed događanja, nego su o ratovanju s Francima pričali ovako:

"Hrvati, što su nastanili Dalmaciju, pokoriše se nakon nekog vremena Francima. Nedugo zatim Hrvati ne mogoše više podnositi kako su Franci postupali s njima nemilo i okrutno, tako da su i sitnu djecu trgali s materinjih grudi te ih ubijali i psima za hranu bacali, pobuniše se te poubiše sve franačke poglavice u svojoj zemlji. Na to se digoše na njih silne franačke vojske da ih satru. Rat bjesnijaše sedam godina; naposjetku pobijediše Hrvati. Oni svladaše Franke, te ih ubiše zajedno s njihovim vladarom Kocilinom. Postavši tako slobodni i samosvojni zatražiše u rimskoga pape sveti krst; on im posla biskupe, koji ih pokrstiše.Vladao je tada Hrvatima knez Porin."

    Po ovom pričanju napisao je hrvatski pjesnik dr Dimitrije Demeter operu "Porin", koju je uglazbio Vatroslav Lisinski.